Obredi u Shizmu



Religijski obredi ڑiizma dvanaestorice imama su uglavnom isti kao i kod sunita, sa izvjesnim malim izmjenama u pogledu naziva i odr‍avanja, koje su malo veće od onih koje se sreću među samim sunitskim ڑkolama (mezhebima), sem u pogledu dva dodatna stava u pozivu na namaz. U ڑiizmu, kao i u sunizmu, glavni obredi su vezani za dnevne namaze, koji se sastoje od jutarnjeg, podnevnog, posljepodnevnog, večernjeg i noćnog namaza. Svi zajedno se sastoje od sedamnaest dijelova (rekata), podeljenih u odnosu 2, 4, 4, 3 i 4 u pogledu navedenih namaza. Jedini izuzetak u ڑitskom postupanju u tom pogledu je u tome, ڑto umjesto obavljanja pet sasvim samostalnih namaza, oni obično podnevni i posljepodnevni namaz čine zajedno, kao i večernji i noćni namaz.
    

     ٹiti, takođe, obavljaju supererogatorne namaze i namaze u povodu posebnih okolnosti, kao ڑto su namazi vezani za radost, strah, ili za posjetu svetom mjestu ili za hodočaڑće. U ovim obredima ima, takođe, malih razlika između sunita i ڑiita. U svakom slučaju, postoji razlika u pogledu namaza-petkom, tj. D‍ume namaza. Naravno, ovi namazi se odr‍avaju u oba svijeta, ali oni zasigurno imaju veći druڑtveni i politički značaj u sunitskom svijetu. U ڑiizmu, iako se obavljaju bar u jednoj d‍amiji u gradu, ili mjestu, u odsustvu imama, koji je u ڑiizmu istinski vođa ovih namaza, njihov značaj je u svakom slučaju umanjen, i viڑe značaja se pola‍e obaveznim pojedinačnim namazima.
    

     U pogledu drugog osnovnog obreda, posta, mo‍e se reći da ga ڑiiti sprovode na način koji je skoro isti sunitskom, a razlikuje se samo u pogledu činjenica da ڑiiti prekidaju svoj post nekoliko minuta nakon sunita, kada sunce potpuno zađe. Svi koji su sposobni da dr‍e post i dostigli su doba zrelosti moraju se uzdr‍avati od hrane i pića u toku mjeseca Ramazana počev od izlaska do zalaska sunca. Moralni i unutraڑnji vidovi koji prate post istovjetni su u obe grane islama. Mnogi ڑiiti, kao i suniti, poste i u toku mnogih drugih dana u godini, pogotovo početkom, sredinom i krajem lunarnog mjeseca, sljedjeci primjer časnog Poslanika s.a.v.a.

     Takođe, u pogledu hodočaڑća, had‍d‍a, postoje male razlike među sunitima i ڑiitima. Hodočaڑće na druga sveta mjesta je viڑe naglaڑeno u ڑiizmu, nego u sunizmu. Posjeta mezarima imama i svetim mjestima je sastavni dio religijskog ‍ivota ڑiita, koji je u sunitskom svijetu nadoknađen posjetom mezara svetaca, ili, kako se to u Sevjernoj Africi naziva, mezarima marabua. Naravno, ove vrste hodočaڑća nisu obavezujući obredi, kao ڑto su to namazi, post i had‍d‍, ali oni igraju tako značajnu religijsku ulogu, da bi teڑko mogli biti zanemareni.

     Postoje izvjesni religijski obicaji, mimo osnovnih, koji su posebno ڑitski, iako su začudo, takođe, nađeni i u određenim dijelovima sunitskog svijeta. To su rouze hani, kazivanja pjesama, kur'anskih stihova i drama koje prikazuju nesrećan ‍ivot različitih imama, posebno imama Huseina a.s.. Mada je rouze započeo da se ڑiroko rasprostire samo u safavidskom periodu, postao je jedan od najrasprostranjenijih i najutjecajnijih među religijskim obredima u ڑitskom svijetu, koji su ostavili duboki trag na cijelu zajednicu. Rouze se prvenstveno izvodi u toku islamskih mjeseci Muharema i Safara, kada se desila nesreća kod Kerbale, i pojavile se njene posljedice. U sunitskom islamu rouze ne postoji u istovjetnom obliku kao u ڑiizmu, ali se druge vrste rlegija (marathi) i drama koje opisuju nesreću kod Kerbale mogu vidjeti u toku mjeseca muharema čak i u Maroku.

     Vezano za rouze u mjesecu muharemu su i pjesnička djela (ta'ziya), koja su postala oblik rasprostranjene umjetnosti u Perziji i indo-pakistanskom svijetu. To viڑe nije neposredno religijski obred u smislu namaza, ali je to ipak ڑiroko ispoljavanje religijskog ‍ivota, jer zadire u dubinu i ڑirinu druڑtva. U to vrijeme se, takođe, odr‍avaju ulične povorke u toku koji ljudi pjevaju, kliču i ponekad sebe udaraju kako bi učestvovali u mukama imama. U ovom pogledu, takođe, jednakosti u sunitskom svijetu mogu biti pronađene u sufijskim povorkama, koje su postale rjeđe u mnogim muslimanskim zajednicama u toku posljednjih nekoliko godina.

     Medju ڑirokim narodnim masama postoje izvjesni ڑitski običaji koji se moraju pomenuti zbog svoje ڑiroke rasprostranjenosti. To su davanje milodara u dodatku zakatu, utvrđenom putem ڑerijata, zamolnice Allahu radi prihvatanja nečega tra‍enog u namazu, kroz davanja siromaڑnima, postavljanje posebnih vjerskih stolova sa hranom za siromaڑne, i mnogi drugi običaji te vrste koji religiju uključuju u lične aktivnosti svakodnevnog ‍ivota.

     Recitovanje časnog Kur'ana je poseban običaj, koji je osnovni, kako ڑitski, tako i sunitski obred. Kur'an se recituje u posebnim prilikama kao ڑto su vjenčanja, pogrebi i slično, kao i u toku određenih trenutaka u toku dana i noći za vrijeme uobičajenih poslova pojedinca. Dodatno, ڑiiti pridaju veliki značaj izgovaranju namaza velike ljepote na arapskom iz poslaničkih hadisa i izreka imama, koje su sadr‍ane u Stazi rječitosti, Potpunoj knjizi Sed‍adovoj, Usul kafi, itd. Pojedine od ovih molitvi, kao ڑto su D‍evڑanul kebir i komejlova dova, su duge i traju po nekoliko časova. Njih govore samo posebno pobo‍ni, u toku određenih večeri u toku sedmice, posebno četvrtkom uveče i u večerima Ramazana. Ostali vjernici se zadovoljavaju kraćim molitvama. Ali, ukupnosti običaja recitovanja raznolikih dova i molitvi čini jedan va‍an vid muslimanskih obreda i njihove religijske posvjećenosti, kako u sunitskom, tako i u ڑitskom svijetu. A u oba svijeta, ove posvećene molitve i dove potiču od svetaca, koji su u ڑitskom svijetu poistovjećeni sa imamima a.s. i Poslanikovom s.a.v.a. porodicom, a u sunitskom svijetu sa sufizmom uopće.

 

 



1 next